1. Suho oko i iritacije

Zašto su mi oči suhe, peku ili suze iako koristim umjetne suze?

Suhoća oka jedan je od najčešćih razloga dolaska oftalmologu, a najčešći simptom bolesti suhog oka je osjećaj peckanja, grebanja i stranog tijela u oku, te se može javiti i pojačano suzenje. To se događa zato što nadražena površina oka refleksno stvara velike količine suza koje, nažalost, nisu dovoljno kvalitetne da dugotrajno ovlaže oko.

Umjetne suze bez konzervansa mogu se koristiti više puta dnevno, prema potrebi, a kod izraženijih tegoba često pomaže i gel za vlaženje oka prije spavanja. Važna je i redovita higijena vjeđa, osobito kod osoba koje imaju kroničnu upalu vjeđa ili disfunkciju Meibomovih žlijezda. Ako simptomi ne prolaze ili se pogoršavaju, potrebno je učiniti oftalmološki pregled.

Osim korištenja umjetnih suza, važno je piti dovoljno tekućine, izbjegavati dugotrajan boravak u klimatiziranim ili zadimljenim prostorima te tijekom rada na računalu svjesno češće treptati. Kod kronične bolesti suhog oka liječenje je često dugotrajno, a cilj liječenja ove bolesti je dostići značajno ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Suhoća oka jedan je od najčešćih razloga dolaska oftalmologu.
– Iva Bulat, dr. med., FEBO

2. Mušice i zamučenja

Primjećujem mušice/točkice/crtice (pomične mutnine) pred očima. Trebam li se zabrinuti?

Pomične mutnine, koje se opisuju kao točkice, mušice ili tanke niti, a vide se osobito na bijeloj podlozi odnosno u uvjetima jačeg osvjetljenja, najčešće su posljedica promjena u staklastom tijelu koje nastaju s godinama. U većini slučajeva riječ je o bezopasnoj pojavi koja ne zahtijeva liječenje.

Najčešće je riječ o benignom procesu povezanim s dobi te ne zahtijeva liječenje. U slučaju pojave navedenih simptoma, potrebno je učiniti pregled oftalmologa kako bi se isključile eventualne promjene na očnoj pozadini koje mogu biti povezane s akutnim odvajanjem stražnje hijaloidne membrane. U slučaju pojave mnoštva mušica, ponovne pojave bljeskova, osjećaja ”pada zavjese” pred okom ili gubitka dijela slike potrebno je javiti se u hitnu oftalmološku službu odmah, jer takvi simptomi mogu upućivati na puknuće i/ili odignuće mrežnice.

3. Operacija sive mrene

Što mogu očekivati nakon operacije mrene?

Operacija mrene jedan je od najuspješnijih kirurških zahvata u medicini, no važno je znati da oporavak zahtijeva određeno vrijeme.

Nakon operacije uobičajeno je osjećati blagu iritaciju, peckanje, suhoću oka ili povremeno suzenje, posebice tijekom prvih nekoliko tjedana. Važno je redovito koristiti propisanu terapiju te umjetne suze bez konzervansa kako bi oporavak bio što ugodniji.

Većina svakodnevnih aktivnosti može se postupno nastaviti nakon kontrolnog pregleda, dok teže fizičke napore treba još neko vrijeme izbjegavati. Ako je ugrađena monofokalna intraokularna leća, često su nakon operacije potrebne naočale za čitanje.

Mnogi pacijenti očekuju da će odmah nakon operacije vid biti potpuno stabilan. Međutim, oku je potrebno određeno vrijeme za oporavak te se vid može postupno poboljšavati tijekom nekoliko tjedana. Važno je ne preskakati kontrolne preglede i pridržavati se svih uputa operatera.

Ako se nakon početnog poboljšanja vid ponovno pogorša, oko postane bolno ili izrazito crveno, potrebno je javiti se oftalmologu radi daljnje obrade navedenih simptoma.

4. Zamućen vid

Zašto mi se vid povremeno zamagli?

Prolazno zamagljenje vida može imati više uzroka. Kod mnogih osoba javlja se zbog suhoće oka ili dugotrajnog rada na računalu. Na vid mogu utjecati i umor, osvjetljenje te promjene povezane s dobi, posebice oko 40. godine života, kada postepeno dolazi do pojave prezbiopije, tzv. staračke dalekovidnosti.

Kod osoba koje boluju od dijabetesa zamagljen vid može biti povezan i s promjenama razine glukoze u krvi ili promjenama na mrežnici, stoga svako novonastalo ili učestalo zamagljenje vida zahtijeva pregled oftalmologa kako bi se utvrdio uzrok i po potrebi započelo liječenje.

5. Umorne oči

Kako zaštititi oči tijekom rada na računalu?

Dugotrajan rad za računalom jedan je od najčešćih uzroka umora očiju. Tijekom gledanja u ekran trepćemo znatno rjeđe nego inače, zbog čega dolazi do isušivanja površine oka i osjećaja peckanja, iritacije i svrbeža očiju.

Preporučuje se primjena pravila 20-20-20: svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi i pogledajte predmet udaljen oko šest metara (20 stopa). Korisno je redovito treptati, koristiti umjetne suze bez konzervansa te pripaziti da ekran računala bude na odgovarajućoj udaljenosti i visini.

Poželjno je prilagoditi i osvjetljenje prostorije kako bi se smanjio odsjaj na ekranu. Ako tijekom rada često osjećate peckanje, glavobolju ili zamor očiju, korisno je provjeriti odgovara li postojeća naočalna korekcija.

6. Dugotrajno nošenje kontaktnih leća

Jesu li kontaktne leće sigurne i mogu li ih početi nositi u starijoj dobi?

Dob sama po sebi nije prepreka za nošenje kontaktnih leća. Ako su pravilno odabrane, pravilno se održavaju i redovito se odlazi na kontrolne preglede, kontaktne leće mogu se sigurno nositi dugi niz godina.

Prije početka nošenja potrebno je učiniti oftalmološki pregled kako bi se procijenilo stanje rožnice, suznog filma i odabrala odgovarajuća vrsta leća. Također je važno strogo se pridržavati preporučenog vremena nošenja i pravilne higijene kako bi se smanjio rizik od infekcija i drugih komplikacija.

7. Pucanje očnih kapilara

Učestalo mi pucaju kapilare u oku. Što učiniti?

Subkonjunktivalno krvarenje, odnosno pucanje sitnih krvnih žilica na površini oka, najčešće nije opasno i spontano prolazi kroz jedan do dva tjedna.

Ako se često ponavlja, potrebno je kod nadležnog liječnika obiteljske medicine provjeriti krvni tlak (nakon vođenja dnevnika krvnog tlaka), laboratorijske nalaze poput kompletne krvne slike, lipidograma i čimbenika zgrušavanja krvi te po potrebi korigirati kroničnu terapiju, a i po potrebi učiniti oftalmološki pregled.

Pucanje sitnih krvnih žilica na površini oka, najčešće nije opasno i spontano prolazi kroz jedan do dva tjedna.
– Iva Bulat, dr. med., FEBO

8. Senilna makularna degeneracija i dodavanje vitamina

Mogu li vitamini pomoći kod makularne degeneracije?

Kod suhog oblika senilne makularne degeneracije dodaci prehrani koji se koriste peroralno prema AREDS2 formuli, tzv. multivitamini za oči, mogu usporiti napredovanje bolesti kod pacijenata.

Kod vlažnog oblika bolesti osnovu liječenja čine intravitrealne injekcije koje ne mogu biti zamijenjene vitaminima ili dodacima prehrani. Cilj liječenja je usporiti napredovanje bolesti i očuvati vid što je dulje moguće.

O vrsti liječenja uvijek odlučuje oftalmolog u dogovoru s pacijentom, a nakon učinjenog pregleda i dijagnostičke obrade.

9. Dioptrija

Može li se spriječiti pogoršanje dioptrije?

Ne postoje vježbe kojima se može spriječiti ili smanjiti dioptrija jer očni mišići nisu uzrok refraktivne greške.

Ako primjećujete da se dioptrija mijenja ili da sve teže fokusirate sliku, potrebno je učiniti pregled kako bi se utvrdio razlog promjena i propisala odgovarajuća korekcija. Kod osoba starijih od 40 godina postupni razvoj prezbiopije prirodan je dio procesa starenja oka.

10. Promjena dioptrije

Kako mogu znati da mi se promijenila dioptrija?

Promjena dioptrije najčešće se očituje postupnim zamagljenjem vida, težim fokusiranjem, češćim škiljenjem ili pojavom glavobolje nakon čitanja ili rada na računalu.

Ako primijetite da više ne vidite jednako jasno kao ranije ili osjećate naprezanje očiju pri svakodnevnim aktivnostima, preporučuje se pregled oftalmologa radi određivanja odgovarajuće korekcije.

11. Preventivni oftalmološki pregledi

Koliko često treba ići na oftalmološki pregled ako nemam nikakvih tegoba?

I kada nemamo simptome, preventivni pregledi važni su za očuvanje vida jer pojedine očne bolesti, poput glaukoma ili promjena na mrežnici, mogu dugo napredovati bez ikakvih smetnji.

Osobe koje boluju od dijabetesa, imaju povišen očni tlak, bolesti mrežnice ili su već imale operacije na oku trebaju redovito dolaziti na kontrole prema preporuci svog oftalmologa. Pravodobnim otkrivanjem određenih promjena često je moguće spriječiti trajno oštećenje vida.

12. Hitna oftalmološka stanja

Koja su to hitna oftalmološka stanja?

Određeni simptomi zahtijevaju hitan pregled i ne treba čekati redovitu kontrolu, a najčešći su:

• nagli gubitak ili značajno pogoršanje vida
• iznenadna pojava brojnih mušica ili bljeskova pred okom
• osjećaj ”spuštanja zavjese” ispred oka ili gubitak dijela vidnog polja
• jaka bol u oku
• izrazito crvenilo oka uz pogoršanje vida i/ili svjetloplahost
• trauma koja zahvaća okularno i periokularno područje

Pravodobnim pregledom u takvim situacijama često se može spriječiti trajno oštećenje vida.

Zaključak

Velik broj očnih tegoba može se uspješno liječiti ili ublažiti ako se na vrijeme prepoznaju i pravilno zbrinu, stoga je važno ne zanemarivati simptome koji traju dulje vrijeme, ali ni započinjati terapiju na svoju ruku bez prethodno učinjenog oftalmološkog pregleda.

Jednako je važno redovito odlaziti na preventivne oftalmološke preglede, osobito nakon četrdesete godine života te kod osoba koje boluju od dijabetesa, glaukoma ili drugih kroničnih bolesti koje mogu utjecati na vid. Redovite kontrole omogućuju rano otkrivanje promjena, kada je liječenje najuspješnije.

Ako primijetite naglo pogoršanje vida, pojavu brojnih mušica ili bljeskova, osjećaj spuštanja zavjese preko oka, jaku bol ili izraženo crvenilo oka, nemojte čekati redoviti pregled, već se odmah javite na pregled u hitnu oftalmološku službu.

Briga o zdravlju očiju ne počinje tek kada se pojave tegobe. Redoviti pregledi, pravilna njega očiju i pravodobno reagiranje na nove simptome najbolji su način očuvanja dobrog vida tijekom cijelog života.