Degeneracija žute pjege i zdravlje očiju nakon 40. godine

Vid je jedno od naših najvažnijih osjetila, ali tek kada primijetimo prve poteškoće shvatimo koliko svakodnevno o njemu ovisimo. Nakon 40. godine života prirodno dolazi do promjena vida i zdravlja očiju, a rizik od određenih bolesti oka postupno se povećava.

Jedna od najčešćih bolesti povezanih sa starenjem je degeneracija žute pjege (SMD) – stanje koje može značajno utjecati na kvalitetu vida i svakodnevni život.

Dobra vijest je da se mnoge promjene mogu otkriti na vrijeme, a zdravim životnim navikama možemo mnogo učiniti za očuvanje zdravlja očiju.

U serijalu edukativnih videa prof. dr. sc. Damir Bosnar, dr. med., spec. oftalmologije govori o najčešćim problemima vida povezanima sa starenjem, važnosti ranog prepoznavanja simptoma te ulozi prehrane i mikronutrijenata u očuvanju zdravlja očiju.

Što je degeneracija žute pjege (SMD)?

Degeneracija žute pjege ili senilna makularna degeneracija (SMD) bolest je središnjeg dijela mrežnice – makule, koja je odgovorna za oštar i precizan vid.

Makula nam omogućuje:

• čitanje
• vožnju
• prepoznavanje lica
• gledanje detalja
• rad na računalu

Kada dođe do promjena na makuli, centralni vid postupno slabi.

„S godinama dolazi do promjena na mrežnici i makuli, a upravo zato redoviti pregledi imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju bolesti.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar

Najčešći simptomi SMD-a:

• zamućen centralni vid
• iskrivljene ili valovite linije
• otežano čitanje
• slabije prepoznavanje lica
• tamna mrlja u središtu vidnog polja
• potreba za jačim osvjetljenjem

Amslerov test – jednostavna provjera vida kod kuće

Jedan od jednostavnih načina provjere centralnog vida je Amslerov test, koji se može koristiti i kod kuće.

Riječ je o mreži ravnih linija s točkom u sredini. Ako tijekom gledanja:

• linije izgledaju valovito,
• nedostaje dio slike,
• ili primijetite iskrivljenja,

potrebno je što prije obaviti pregled kod oftalmologa.

Amslerov test ne može zamijeniti pregled oka, ali može pomoći u ranom prepoznavanju promjena vida.

Suhi i vlažni oblik SMD-a

Postoje dva osnovna oblika makularne degeneracije:

• suhi oblik
• vlažni oblik

Suhi oblik razvija se sporije i češći je, dok vlažni oblik može dovesti do naglog pogoršanja vida.

„Rana dijagnoza može biti ključna za očuvanje vida, posebno kod vlažnog oblika bolesti.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar

Zato je važno reagirati već kod prvih simptoma.

Kako možemo zaštititi zdravlje očiju?

Zdravlje očiju usko je povezano sa životnim navikama i prehranom. Oči imaju veliku potrošnju kisika i svakodnevno su izložene svjetlosti, zbog čega su posebno osjetljive na oksidativni stres.

„Mrežnica je jedno od metabolički najaktivnijih tkiva u organizmu i posebno je osjetljiva na oksidativni stres koji se povećava s godinama.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar

Na zdravlje očiju mogu utjecati:

• prehrana
• pušenje
• UV zračenje
• kronične bolesti
• tjelesna aktivnost
• kvaliteta sna

Hrana koja može doprinijeti zdravlju očiju

Određeni nutrijenti imaju važnu ulogu u zdravlju mrežnice i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Namirnice bogate luteinom i zeaksantinom:

• špinat
• kelj
• brokula

Izvori omega-3 masnih kiselina:

• losos
• sardine
• tuna

Namirnice bogate antioksidansima:

• citrusi
• crvena paprika
• borovnice
• crno grožđe

Važni minerali:

• cink
• bakar
• selen

„Zdrava i raznolika prehrana važna je za dugoročno očuvanje zdravlja očiju i mrežnice.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar

Mikronutrijenti i zdravlje očiju

„U teoriji je moguće sve potrebne nutrijente unijeti hranom, ali u praksi je to često vrlo teško.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar

Primjerice, za unos većih količina luteina i zeaksantina bilo bi potrebno svakodnevno konzumirati:

• oko 35 jaja ili
• više porcija povrća poput kelja i brokule.

Zbog toga se kod osoba srednje i starije životne dobi često koriste dodaci prehrani koji sadrže:

• lutein
• zeaksantin
• vitamine C i E
• cink
• omega-3 masne kiseline
• resveratrol

„Dodaci prehrani ne djeluju trenutno – njihov učinak razvija se postupno i dugoročno, uz uravnoteženu prehranu i zdrav način života.“
— prof. dr. sc. Damir Bosnar