Vidim dobro – znači li to da su moje oči zdrave?

Ako dobro vidite, lako je pomisliti da su vaše oči potpuno zdrave. No mnoge očne bolesti mogu se razvijati bez simptoma i otkriti tek tijekom pregleda kod oftalmologa.

Članak pripremila: Jelena Krešo, dr. med., specijalist oftalmologije i optometrije

Vid je jedan od najvažniji ljudskih osjetila jer preko 90% informacija iz okoline primamo putem očiju. Pomoću očiju prepoznajemo lica, čitamo, učimo, snalazimo se u prostoru, doživljavamo svijet oko sebe. Često pretpostavljamo da ako dobro vidimo, da su naše oči zdrave, ali ta pretpostavka i osjećaj dobrog vida nas mogu zavarati.  

Da li dobar vid znači i zdrave oči?

Odgovor se čini jednostavnim: ako osoba vidi jasno i bez poteškoća, bez zamućenja, bez duple slike ili naprezanja, bez boli, bez umora, bez izraženih smetnji vida u svakodnevno životu, rekli bi je da dobar vid pokazatelj dobrog zdravlja očiju, da su oči u dobrom stanju.

Međutim, stvarnost je puno drugačija. Zdravlje očiju je puno složenije od same oštrine vida. Iako cilj oftalmologije je dobra oštrina, dobar vid ne znači nužno i zdrave oči.

Prevencija je i dalje u drugom planu

U današnje vrijeme ubrzanog načina života, kada „imati vrijeme“ postaje luksuz, najmanje vremena imamo za sebe, misleći kako izostanak simptoma znači zdravlje. Vrlo često kad se pojave prvi simptomi već bude kasno, tada treba liječiti a rezultati liječenja budu lošiji. U našem društvu još uvijek nije razvijena svijest da se trebamo redovito godišnje pregledavati, niti je država postavila takva pravila, kao što je na primjer obveza jedan put godišnje ići na tehnički pregled automobila. Tako da je liječenje bolesti još uvijek ispred prevencije bolesti.

Vid je subjektivan osjećaj

U oftalmologiji glavni simptom je vid i cilj struke je da vid bude funkcionalan za ispunjavanje svakodnevnih aktivnosti. Međutim, vid je subjektivan osjećaj, često se dogodi da ljudi kažu da dobro vide i da nemaju vidnih smetnji a da se objektivno ne slaže s tim dojmom, da ljudi slabije vide i da trebaju neku oftalmološku aktivnost. Najčešće je to u obliku naočala ali i bolesti očiju mogu biti uzrok slabijem vidu. A zahtjevi za dobrim vidom su danas veći nego ikada, jer se već od ranog djetinstva počinju gledati ekrani.

Zbog toga je važno ići na redovite oftalmološke preglede. Ako nema smetnji vida, pregled do 40. g. života bi trebali biti svake 2-3g. a iza 40. godine života svake godine.

Pregled za naočale nije isto što i oftalmološki pregled

To je dio oftalmološkog pregleda s kojim ne isključujemo patologiju oka. Da bi provjerili da li su nam oči zdrave, potreban je kompletan oftalmološki pregled koji uključuje pregled vidne oštrine uz korekciju za naočale ako je potrebna, mjerenje očnog tlaka, pregled biomikroskopom i širenje zjenica s pregledom očne pozadine.

Bolesti očiju mogu proći bez simptoma

Mnoge očne bolesti su u ranim stadijima bez simptoma, što znači da ne uzrokuju promjene u vidu, niti bol oka dok ne dođe do većeg oštećenja oka. Vrlo često se događa da kad osoba primjeti prve simptome u obliku slabijeg vida, bolest očiju bude već uznapredovala.

Glaukom – „tihi ubojica vida“

Jedna od takvih bolesti oka je glaukom koji se često naziva „tihi ubojica vida“. Izraz je zbog toga jer glaukom ide polagano, u početku nema simptome a kad se pojave prvi simptomi u obliku slabijeg vida, bolest je uglavnom uznapredovala, vidni živac je nepovratno oštećen. Vrlo često se glaukom otkriva slučajno u sklopu pregleda za naočale ako se oči gledaju u cjelosti u sklopu oftalmološkog pregleda.

Također, samo mjerenje očnog tlaka ne isključuje glaukom.  Odnosno, očni tlak koji je u granicama referentnih vrijednosti, ne znači da nemate glaukom.  Jer postoji normotenzivni glaukom koji iako je očni tlak normalan oštećuje vidni živac i osoba gubi vid. Isto tako, očni tlak može biti viši od normalnih referentnih vrijednosti a da nema razvoja glaukoma. To se zove okularna hipertenzija i ne iziskuje liječenje, već češće očne kontrole da se vidi utjecaj povišenih vrijednosti očnog tlaka na vidni živac i da li će doći do razvoja glaukoma.

I neki drugu znakovi na oku mogu govoriti u prilogu predispoziciji razvoja neke od vrsta glaukoma (pigment, pseudoeksfolijativni mateijal i sl.) a sve se utvrđuje na ranije spomenutom pregledu. Ako se nađu znakovi koji bi govorili u smjeru glaukoma, potrebna je daljnja obrada: vidno polje (VP), okularna tomografija (OCT), pahimetrija-mjerenje debljine rožnice, gonioskopija-gledanje očnog kuta.

Dijabetes i oči

I neke druge bolesti oka mogu se otkriti prije početka simptoma, naprimjer dijabetička retinopatija. Znamo da se u narodu kaže da šećerna bolesti slijepi i zbilja šećerna bolest izaziva komplikacije na očima koje mogu dovesti do slijepila u obliku krvarenja odnosno trajnog gubitka vida. Zato je važno da svatko tko boluje od šećerne bolesti ide jedanput godišnje na kompletan oftalmološki pregled jer ako se krvarenja otkriju u ranom stadiju liječenje i ishod liječenje je bolji i oporavak je brži.

Druge bolesti koje se mogu otkriti pregledom

Još jedna bolest koja u početku nema simptoma a može se otkriti u ranoj fazi je makularna degeneracija, to je oštećenje žute pjege (makule) koja je centar najjasnijeg vida, odnosno promatrani predmet gledamo s tim centrom. Kao i druge bolesti, rana faza odkrivanja bolesti, dalje bolje rezultate liječenje. Slično tako se može vidjeti i mrena odnosno zamućenje leće oka koja u početku ne mora izazivati smetnje vida.

Pri oftalmološkom pregledu mogu se otkriti bolesti organizma za koje nemamo nikakve simtome bolesti: šećerna bolest, arterijska hipertenzija, srčana bolest, reumatske bolesti, bolesti štitnjače i dr.

Utjecaj modernog načina života

Osim bolesti, na zdravlje očiju utječu i suvremeni stil života i navike. Dugotrajno gledanje u ekrane, nedostatak sna, boravak u zatvorenim prostorima i izloženost jakom svjetlu mogu izazvati zamor, suhoću i nelagodu očiju.

Iako ove tegobe ne znače nužno ozbiljnu bolest, one ukazuju na to da očima treba posvetiti pažnju i brigu. Redovite pauze pri radu na računalu (pravilo 20-20-20: svakih 20 minuta pogledati u daljinu 20 sekundi), zaštitne naočale za plavo svjetlo ekrana, boravak na svježem zraku i gledanje u daljinu, zaštita od UV zračenja nošenjem sunčanih naočala doprinose očuvanju vida.

Zaključak

Zato je važno razumjeti da odsustvo simptoma ne znači uvijek i odsustvo problema. Redovni pregledi kod oftalmologa omogućavaju rano otkrivanje promjena koje sami možda ne bismo primijetili. Preventiva je ključ očuvanja zdravlja očiju, posebno nakon četrdesete godine života, kada rizik od određenih bolesti raste.

Zaključno, dobar vid je vrijedan i ohrabrujući znak, ali nije jedini pokazatelj zdravih očiju. Pravo zdravlje podrazumijeva redovne kontrole, brigu o očima i svijest o mogućim rizicima. Vidjeti dobro je blagoslov ali očuvati zdravlje očiju zahtijeva odgovornost i pažnju.