Kako razlikovati privremeno naprezanje očiju od kroničnog suhog oka

Posljednjih godina sve više pacijenata javlja se s umorom, pritiskom u prednjem dijelu glave, povremenim zamagljenjem vida i peckanjem očiju.

Najčešće se radi o digitalnom zamoru očiju (Digital Eye Strain), sve češćem problemu današnjice koji nastaje zbog dugotrajnog gledanja u ekrane i nepravilnog položaja tijela.

Najčešći simptomi digitalnog zamora su:

• povremeno zamagljenje vida,
• glavobolje,
• peckanje i grebanje,
• pojačano suzenje i crvenilo,
• osjetljivost na svjetlo.

U nastavku specijalistice oftalmologije i optometrije Mirna Džaja Lozo, dr.med. i Ivana Babić, dr.med., objašnjavaju kako razlikovati digitalni zamor očiju od bolesti suhog oka, zašto se sve češće javlja i što možete učiniti kako biste zaštitili svoj vid.

Zašto nastaje digitalni zamor očiju?

Digitalni zamor očiju javlja se zbog kombinacije čimbenika koji utječu na treptanje, stabilnost suznog filma i posljedično otežavaju fokusiranje na ono što gledamo na ekranu. Najčešći uzroci su:

• Smanjeno treptanje (i do 50%)
  Kada gledamo u ekran, trepćemo upola rjeđe, zbog čega se površina oka brže isušuje.
• Odsjaj i nepravilno osvjetljenje
  Prejako osvjetljen ekran, odsjaj ekrana  i  loše osvjetljenje u prostoriji dodatno opterećuju oči.
• Nepravilan položaj glave i vrata
  Pogrešan položaj može dovesti do naprezanja mišića odgovornih za fokusiranje na blizinu.
• Neotkrivena dioptrija
  Često pacijenti nisu svjesni da imaju dioptriju (astigmatizam, presbiopiju ili blagu dalekovidnost) što dodatno povećava naprezanje
• Dugotrajan rad na malim udaljenostima
  Oči su tada stalno prilagođene gledanju na blizinu, što može dovesti do zamora, napetosti i glavobolje.
• Zdravstvena stanja
  Bolesti štitnjače, autoimune bolesti i hormonske promjene kod žena nakon određene dobi ili u sklopu pojedinih bolesti mogu smanjiti kvalitetu suza i povećati osjetljivost očiju na rad pred ekranima.

Svi ovi čimbenici zajedno mogu dovesti do povremenog zamagljenja vida, osjećaja umora i napora u očima i prednjem dijelu glave, peckanja u očima i drugih simptoma digitalnog zamora očiju.

Karakteristično je da se simptomi, posebno kod osoba kojima je posao vezan za upotrebu ekrana, često smanjuju ili su manje izraženi tijekom vikenda ili godišnjeg odmora, kada osoba manje vremena provodi pred ekranima.

Koliko zapravo vremena provodimo pred ekranima?

Mnogi pacijenti smatraju da “malo” koriste ekrane, no kroz razgovor se često pokaže da većinu dana provode uz:

• računalo na poslu,
• mobitel u pauzama,
• televiziju navečer.

Posebno je važno naglasiti da mobitel također spada u ekran, što mnogi pacijenti ne prepoznaju ili zaborave i zbog toga često podcjenjuju stvarno vrijeme provedeno gledajući na blizinu.

Čak i oni koji ne rade za računalom često provode više od 4 – 6 sati dnevno na mobitelu – čitajući vijesti, dopisujući se, koristeći društvene mreže ili gledajući video sadržaje.

Osobe 60+ godina, simptome teško povezuju s vremenom provedenim pred ekranima, a djeca i tinejdžeri nisu često svjesni koliko su vremena na ekranima. Zato je ključno postaviti ciljano nekoliko pitanja:

• Kada se simptomi javljaju?
• Koliko vremena dnevno provodite gledajući u mobitel?
• Na kojoj udaljenosti držite ekran?
• Kakvo je osvjetljenje u prostoriji?

Ovaj dio razgovora najčešće otkriva stvarni uzrok tegoba.

Zašto vrsta ekrana utječe na naprezanje očiju?

Vrsta ekrana ima velik utjecaj na to koliko se naprežu oči i vrat:

Monitor računala

Veći ekrani koji stoje stabilno na stolu obično su postavljeni na većoj udaljenosti od očiju i u razini su očiju. To znači manje naprezanja i prirodniji položaj vrata i leđa.

Laptop

Kod laptopa je ekran niže postavljen i bliže očima, pa se glava često nesvjesno naginje prema dolje i naprijed. Takav položaj dodatno opterećuje mišiće vrata i pridonosi zamoru očiju.

Mobitel

Najzahtjevnija opcija: ekran se nalazi vrlo blizu očiju, slova su mala, a glava izrazito pognuta. To dovodi do najbržeg zamora očiju i mišića vrata.

Što je ekran veći i udaljeniji, to je naprezanje oka manje.

Neotkrivena dioptrija — čest uzrok naprezanja očiju

Mnogi pacijenti nisu svjesni da imaju dioptriju sve dok ne počnu osjećati zamor, glavobolju ili povremeno zamućenje vida.

Najčešći „skriveni“ problemi su:

• dalekovidnost (plus dioptrija)
• astigmatizam
• presbiopija (nakon 40. godine)

Kod ovih stanja oko se mora dodatno naprezati kako bi jasno vidjelo na blizinu — što je osobito izraženo tijekom rada na ekranima.

Zašto se problemi dioptrije često ne prepoznaju?

• Ekrani omogućuju jednostavno povećanje fonta
• Povećana svjetlina ekrana privremeno „maskira“ slabiji fokus
• Ljudi nesvjesno pomiču uređaj bliže ili dalje, ne znajući da na taj način kompenziraju dioptriju

Zbog toga mnogi smatraju da im naočale „još nisu potrebne“, iako se njihove oči u stvarnosti kontinuirano naprežu.

Kako se dijagnosticira postojanje dioptrije?

Potrebno je napraviti pregled vida koji može uključivati i primjenu kapi za širenje zjenica, koje privremeno zamagle vid, ali omogućuju oftalmologu precizno mjerenje dioptrije.

Pomoć: zaštitne naočalne leće
Za razliku od tiskanog teksta slova i brojevi na ekranima nisu oštrih rubova te uz odsjaj samog ekrana pridonose simptomima te se mogu umanjiti primjenom naočalnih leća koje blokiraju odsjaj ekrana.

Suhoća površine oka – najčešća posljedica rada na ekranima
Kada gledamo u ekran, trepćemo rjeđe, što dovodi do isušivanja površine oka.
Posljedica su povremeno zamagljen vid, crvenilo, peckanje i osjećaj „pijeska u očima“. Simptomi su često izraženiji kod korisnika kontaktnih leća.

Ublažavanje tegoba
Umjetne suze bez konzervansa i pravilno osvjetljenje radnog prostora mogu brzo ublažiti tegobe.

Bolest suhog oka (Dry eye disesae)

Dugotrajno izlaganje ekranima može dovesti do razvoja i/ili pogoršanja bolesti suhog oka, osobito kod osoba koje već imaju rizične čimbenike:

• žene u perimenopauzi i menopauzi
• hormonske promjene tijekom trudnoće ili pojedinih bolesti
• autoimune bolesti
• bolesti štitnjače
• dijabetes
• uzimanje određenih kroničnih terapija

Bolest suhog oka – definicija i mehanizam nastanka

Radi se o progresivnoj bolesti prednje površine oka koja nastaje zbog poremećaja suznog filma. Dovodi do osjećaja nelagode u oku, pojačanog suzenja, povremenog zamagljenja vida te, u težim slučajevima, do oštećenja prednje površine oka (rožnice), što može značajno otežati svakodnevno funkcioniranje.

Bolest je uzrokovana različitim čimbenicima koji narušavaju kvalitetu suznog filma. On postaje gušći, zbog čega se nepotpuno i nepravilno razmazuje po površini oka. Suzni film se brže razgrađuje, a postupno nastaju sitna oštećenja površine oka koja rezultiraju kroničnom upalom. To uzrokuje peckanje, crvenilo i pojačano suzenje, slično kao kod suhe kože ruku koja zimi ispuca i na kojoj nastaju ranice.

S obzirom na to da se dio simptoma digitalnog zamora i bolesti suhog oka preklapa te da boravak pred ekranima može potaknuti ili pogoršati simptome već postojeće bolesti suhog oka, uvijek je preporučljivo provoditi preventivne mjere.

Kako razlikovati bolest suhog oka od digitalnog zamora?

Digitalni zamor javlja se tijekom rada pred ekranom i obično se smanjuje nakon odmora.

Bolest suhog oka uzrokuje trajniji osjećaj nelagode koji neće nestati ni nakon prestanka korištenja ekrana. Simptomi se često pogoršavaju u suhim prostorima, pri radu uz klimatizaciju i tijekom hormonskih promjena.

Ako simptomi ne prolaze unatoč redovitim pauzama i pravilnoj higijeni oka, preporučuje se obaviti oftalmološki pregled.

Kako spriječiti digitalni zamor i pogoršanje simptoma kod bolesti suhog oka

Dobra vijest je da se većina tegoba može značajno ublažiti usvajanjem jednostavnih navika koje smanjuju naprezanje očiju i štite suzni film.

Praktični savjeti za svaki dan

• Pravilo 20–20–20 – svakih 20 minuta napravite pauzu i 20 sekundi gledajte u nešto udaljeno najmanje 6 metara.
• Svjesno treptanje – osobito tijekom čitanja i rada pred ekranom.
• Pravilna rasvjeta – izbjegavajte odsjaj i prevelik kontrast u osvjetljenju.
• Pravilan položaj tijela – ekran bi trebao biti u razini očiju, a glava u neutralnom, uspravnom položaju.
• Umjetne suze bez konzervansa – preporučuju se ako radite pred ekranima dulje od 2 sata dnevno.
• Kontrola suhoće zraka u prostoru – pazite na klimatizaciju i suhoću zraka; ovlaživač zraka može biti od velike pomoći.

Digitalni zamor vida i suhoća površine oka posljedica su suvremenog načina života i svakodnevnih navika koje su se posljednjih godina značajno promijenile.

Sve osobe koje provode više od 2 sata dnevno pred ekranima ili osjećaju bilo koji od navedenih simptoma mogu imati koristi od ovih preventivnih mjera.

Ako tegobe ne prolaze unatoč pravilnoj njezi i promjeni navika, preporučuje se oftalmološki pregled kako bi se isključilo suho oko, neotkrivena dioptrija ili druge očne smetnje.

Ponekad zaboravimo koliko su nam oči važne, sve dok se ne pojave prve smetnje. Ipak, postoje jednostavni načini kojima možemo olakšati svakodnevicu i smanjiti nelagodu.

Kao što nakon dugotrajnog rada razgibavamo leđa i vrat, jednako je važno pružiti odmor i očima – redovitim pauzama tijekom rada pred ekranima te nošenjem odgovarajućih naočala.

S vremenom se sve više razvila svijest o njezi kože lica, tijela i kose, a posljednjih godina sve više nastojimo ukazati i na važnost njege očiju, jer naše oči zaslužuju zdravlje, odmor i njegu.