Keratokonus oka: Zašto nastaje, kako ga dijagnosticirati i uspješno izliječiti?
Keratokonus oka degenerativna je bolest rožnice koja uglavnom zahvaća mlađu populaciju, a sam tijek, razvoj i liječenje ovisi o fazi bolesti te pravovremenoj reakciji. Kako bi se spriječile deformacije i izbočenja rožnice, važnu ulogu ima kolagen koji se sastoji od sitnih vlakana proteina. U slučaju da vlakna oslabe, ona nemaju više mogućnost održavati pravilnu formaciju te dolazi do promjene rožnice u stožasti oblik.
Smatra se kako je manjak antioksidansa u rožnici jedan od primarnih razloga zbog kojih nastaje keratokonus oka. Antioksidansi štite kolagenska vlakna od štetnih tvari koje proizvode stanice rožnice. Dakle, ako je količina antioksidansa niska, kolagen počinje slabjeti te se samim time i rožnica izbočuje. Kako prepoznati keratokonus oka, zbog čega se pojavljuje te kako ga izliječiti, pročitajte u nastavku teksta.
Što je keratokonus oka?
Keratokonus je jedna od najčešćih promjena rožnice koja se očituje progresivnim stanjivanjem rožnice mijenjajući je u stožasti oblik. Uglavnom pogađa tinejdžere, no ponekad se pojavljuje već u djetinjstvu. Postoji mogućnost da se pojavi i kod osoba starijih od 40 godina, no to je zaista rijetkost.
Unatoč brojnim istraživanjima, konkretan uzrok keratokonusa još uvijek je nepoznanica. Ipak, kao što smo ranije spomenuli, antioksidansi imaju bitnu ulogu te se smatraju glavnim okidačem. Loša enzimska aktivnost u oku nerijetko rezultira degenerativnim promjenama unutar rožnice. Također je utvrđena i poveznica s genetskim predispozicijama. Ako je nekom članu vaše obitelji dijagnosticiran keratokonus oka, moguće je da ćete se i vi suočiti s ovim problemom. Bolest u većini slučajeva zahvaća oba oka, no u pravilu izraženija progresija bolesti karakteristična je samo za jedno oko. Također, dokazano je kako bolest najviše napreduje u tinejdžerskoj dobi, a zatim obično dolazi do stabilizacije.
Kako prepoznati keratokonus oka – najčešći simptomi
Pacijenti prve simptome keratokonusa uočavaju kroz smanjenje vidne oštrine. Do ovog stanja dolazi zbog iregularnog astigmatizma te progresivne miopije. Primijetite li da slabije vidite, da vam je slika iskrivljena, a ravne linije valovite, ne odgađajte posjet liječniku. Crvenilo očiju i dvostruku vid koje prati povećana osjetljivost na svjetlost također su alarmantni znakovi na koje trebate pravovremeno reagirati.
Iziritiranim i crvenim očima pomoći će Thealoz Duo kapi za oči koje pružaju trenutno i dugotrajno olakšanje. Jedinstvena kombinacija hijaluronske kiseline i trehaloze štiti, vlaži, štiti i regenerira površinu oka. Kapi su bez konzervansa i neće prouzrokovati dodatne iritacije vašim očima. Ipak, umjetne suze koristite isključivo kao sredstvo koje će vam olakšati period do zakazanog termina kod liječnika. Nemojte ih koristiti za prekrivanje i ignoriranje simptoma koji vam jasno pokazuju da se nešto događa. Već pri prvim znakovima bolesti, kontaktirajte liječnika.
U uznapredovaloj fazi bolesti, karakteristični simptomi su značajno zamućenje vida te veći stupanj kratkovidnosti u kojem ni naočale više neće pomagati. Također, ako nosite polutvrde kontaktne leće primijetit ćete da će vas početi žuljati, smetati te postati neugodne za nošenje. Zapravo je tijek bolesti od početne do napredne faze poprilično dug. Može proći i nekoliko godina do pojave značajnijih simptoma. Iz tog razloga preporučujemo napraviti preventivni oftalmološki pregled jednom godišnje kako bi se isključila sva potencijalno opasna stanja i bolesti oka.
Ipak, kod nekih osoba progresija bolesti može biti ubrzana, dolazi do naglog oticanja rožnice te stvaranja ožiljaka. U tim slučajevima, rožnica se može znatno deformirati, a vid potpuno zamutiti.
Keratokonus – tijek bolesti
Keratokonus se u pravilu razvija asimetrično te u većini slučajeva zahvaća oba oka. Ipak, ne postoji pravilo koliko brzo će bolesti napredovati kod svakog pacijenta. Postoje oscilacije i ovise od osobe do osobe. Sama progresija može trajati od deset do dvadeset godina, a u slučaju kasnog liječenja ili neliječenja uopće, može potrajati i cijeli život.
Na koji način se dijagnosticira keratokonus?
Prije svega, važno je znati da keratokonus oka mijenja vid na dva različita načina. Prvi način se očituje kroz mijenjanje oblika rožnice od kuglastog do stožastog oblika. Sve ravne površine postaju valovite te dolazi do iregularnog astigmatizma. Drugi način očituje se kroz kratkovidnost koja nastaje kao posljedica širenja prednje strane rožnice. U tom slučaju, bliski objekti su jasno vidljivi dok se vid na daljinu pogoršava. Čak i da nemate ni jedan prisutan simptom, oftalmolog za vrijeme pregleda rožnice i kontrole vidne oštrine može dijagnosticirati keratokonus oka mjerenjem oblika rožnice. Ovakva vrsta pregleda naziva se topografija rožnice. Za vrijeme pregleda rožnica se fotografira te analizira u svega nekoliko sekundi.
S obzirom na to da je keratokonus nasljedna bolest, djeca roditelja koji pate od keratokonusa trebala bi obavljati preventivnu topografiju rožnice jednom godišnje počevši od desete godine života. Čak i da nalaz pokaže savršene rezultate, bitno je ne preskakati godišnji pregled. Od iznimne je važnosti na vrijeme uočiti bilo koje promjene na rožnici, pratiti stanje te po potrebi uključiti adekvatnu terapiju.
Kako izliječiti keratokonus oka?
Ako je keratokonus u početnom stadiju s blagim do srednje teškim simptomima, prvi korak u liječenju je nošenje naočala. Opcija su i polutvrde ili tvrde leće uz redovito praćenje progresije stanja. Osobe koje mogu nositi kontaktne leće, u pravilu nemaju probleme s vidom dok pacijenti koji pate od naprednog stadija keratokonusa iznimno loše vide, a kontaktne leće im smetaju. U tom slučaju vidna oštrina pada ispod 30%, a oboljeli se trebaju pripremiti za kirurgiju rožnice.
Ako rožnica trajno izgubi svoju prozirnost, tada će perforativna transplantacija rožnice biti jedina odgovarajuća opcija. Ipak, kirurška operacija keratokonusa, odnosno transplantacija rožnice je zadnje rješenje koje se poduzima samo u slučajevima najtežih stadija bolesti. Najučinkovitije tehnike kojima se dijagnosticira te prati tijek bolesti su optička koherentna tomografija prednjeg dijela oka i kompjuterizirana kornealna topografija.
Ako pak nije došlo do ove krajnje i maksimalno uznapredovale faze bolesti, najčešća i najbolja metoda liječenja je tzv. crosslinking. Svrha liječenja ovom metodom je zaustaviti progresiju keratokonusa te učvrstiti kolagene rožnice kako ne bi došlo do deformacije. Naglašavamo da je važno ovaj tretman obaviti što je prije moguće kako bi se sačuvao vid i spriječilo njegovo daljnje pogoršanje.
Zašto crosslinking metodu liječenja preporučuju oftalmolozi diljem svijeta?
Iako se ne može sa sigurnošću reći kako crosslinking metoda zaustavlja keratokonus, jedno je nedvojbeno – usporava njegovu progresiju. Vodeći se dosadašnjim istraživanjima i iskustvima, otprilike kod jednog od pet pacijenata koji se podvrgne ovom zahvatu, dođe do transplantacije rožnice. Ipak, u većini slučajeva ova operacija keratokonusa donosi sjajne rezultate.
Sam zahvat traje otprilike dva sata. Zahvaljujući lokalnoj kapljičnoj anesteziji, ne trebate strahovati od boli. Špatulom se ukloni epitel, odnosno površinski sloj rožnice.
Sljedeći korak je tretiranje rožnice visokim dozama B2 vitamina. Količine potrebnih vitamina nalaze se u obliku guste tekućine koja se zove riboflavin te sa sobom nosi niz pozitivnih učinaka. Uloga riboflavina je pojačati rožnicu te zaštititi kompletno oko od UV zračenja koje je također dio zahvata.
Operacija keratokonusa crosslinking metodom obuhvaća tretiranje rožnice specifičnom UV lampom koja se koristi pola sata uz pauze od pet minuta. Kombinacija UV svjetlosti i riboflavina maksimalno ojačava rožnicu, a operacija keratokonusa završava se apliciranjem meke kontaktne leće. Leća u oku ostaje od četiri do sedam dana.
Liječenje se nastavlja u vidu lokalne terapije korištenjem kortikosteroidnih kapi koje se ukapavaju otprilike dva mjeseca. Imajte na umu da je operacija keratokonusa crosslinking metodom bezbolna, no prvi dan nakon završetka zahvata ipak možete osjećati jake bolove. Do procjene finalnih rezultata treba proći između 6 i 12 mjeseci kod odraslih osoba, dok je kod djece rok do 24 mjeseca. Ako operacija keratokonusa prođe bez komplikacija, dozvoljeno je ponovno nošenje kontaktnih leća nakon potpunog oporavka.
Keratokonus kod djece
Iako roditelji čijoj je djeci dijagnosticiran keratokonus često strahuju od potencijalne sljepoće, razloga za brigu ipak nema. No, kao što smo ranije istaknuli, pravovremena reakcija je od ključne važnosti.
Ako uočite ili posumnjate u kvalitetu vida vašeg djeteta, trebate čim prije napraviti pregled bez obzira na to jeste li već ranije obavili neke oftalmološke preglede.
Ako se dijete napreže, škilji i muči da pročita ili izoštri daleke predmete, postoji mogućnost da pati od keratokonusa. Ipak, ne mora nužno biti ova dijagnoza. Možda je dijete jednostavno kratkovidno, no u oba slučaja liječnički pregled je neophodan.
Redovne kontrole nužne su za rano otkrivanje bolesti. Kad je riječ o dječjim pregledima, dijete biste trebali odvesti oftalmologu do njegove četvrte godine života. U slučaju da nalazi budu uredni, sljedeći pregled se zakazuje prije polaska u osnovnu školu.
Kao i kod odraslih, za vrijeme početnog stadija bolesti, vid je moguće korigirati mekim lećama ili naočalama. U iznimnim slučajevima, obično u uznapredovaloj fazi bolesti, bit će potrebne hibridne ili polutvrde leće.
Keratokonus i skidanje dioptrije
Mnoge osobe koje pate od keratokonusa pitaju se mogu li se odvažiti na uklanjanje dioptrije laserskom metodom. Nažalost, to nije moguće jer ovakav zahvat može rezultirati progresijom bolesti te propuštanjem rožnice.
Kombinacija svega toga u konačnici dovodi do oslabljene vidne oštrine. Ako pak imate jaku želju za ispravljanjem vidne oštrine, odnosno skidanja dioptrije, postoji alternativno rješenje. Riječ je o terapijskoj opciji poznatijoj kao „Atenski protokol“. Na taj se način rožnica ispravlja uz pomoć lasera. Sam rezultat i uspješnost ispravljanja ovisi o tome koliko pacijentova konfiguracija rožnice to dopušta. Krajnji cilj je učvrstiti rožnicu kako bi bila zdrava i stabilna nakon terapijskog zahvata.
Što je Atenski protokol?
Dakle, Atenski protokol je zahvat čija je primarna svrha stabilizacija i normalizacija površine rožnice. Naravno, uz to ide i smanjivanje dioptrije, poboljšanje vidne oštrine te pomoć pri ispravljanju iregularnih astigmatizama.
Osim toga, vrlo je učinkovit za zaustavljanje daljnjeg razvoja keratokonusa kao i ispravljanje nastalih posljedica toga stanja.
Sam zahvat započinje takozvanim „ravnanjem“ površine rožnice upotrebnom lasera, odnosno fototerapeutskom keratektomijom. Ovim se pothvatom uklanja epitel rožnice.
Sljedeći korak je parcijalna topografski vođena ablacija kojom se minimaliziraju nepravilnosti površine oka. Zahvat je potpuno siguran jer se laserom obrađuje samo sloj debljine do pedeset mikrometara. Na taj način se očuva mehanička struktura rožnice, a dodatno se još pojačava istovremenom aplikacijom kornealnog cross-linkinga o kojem smo ranije govorili. Cilj ovog koraka je povećati stupanj umrežavanja kolagena u rožnici.
Kao što možemo zaključiti iz samog naziva, ovaj je protokol nastao u Grčkoj. Dokazano je da se keratokonus ovim zahvatom sjajno tretira i postiže izvanredne rezultate. Da budemo precizniji, istraživanja pokazuju da rožnica nakon zahvata postaje čak 380 posto čvršća, dok je sama progresija smanjena za nevjerojatnih 97 posto.
Uz to, smanjuje se potreba za transplantacijom rožnice što je svakako hvalevrijedan uspjeh u oftalmološkom svijetu.
Je li ova ova metoda sigurna za pacijente?
Iako prethodno navedeni koraci zvuče pomalo zastrašujuće, dobra je vijest da su potpuno sigurni za pacijenta. Naravno, zahvat se mora provoditi pod kontrolom stručnih i educiranih liječnika te topografske kamere. Riječ je o posebnom uređaju, poznatom i pod nazivom „Scheimpflug“ kamera koja sprječava gubitak tkiva, kao i preveliku ablaciju. Dakle, upotrebom ove kamere omogućava se da sve vrijednosti budu u granicama kako se ne bi ugrozila sigurnost pacijenta.
Vjerujemo kako se pitate je li ova metoda bolna. Na sreću, sve je potpuno bezbolno. Pacijent je za vrijeme cijelog zahvata pod lokalnom anestezijom. Za anesteziju se koriste kapljice, ne injekcije. Kada ubrojimo pripremu i kompletan zahvat, sveukupno trajanje procedure stane u svega dva sata.
Brinite o zdravlju svojih očiju
Od trenutka kad otvorimo oči pa sve do kasnih večernjih sati, fokusirani smo na gledanje u ekrane. Ova navika prouzrokuje niz problema počevši od napetosti i boli u vratu, lošeg držanja pa sve do umornih očiju i lošijeg vida. Iako su neke bolesti oka urođene, ostala stanja je moguće spriječiti ili barem njihove simptome svesti na minimum uvođenjem nekih kvalitetnijih navika.
Ograničite korištenje mobitela samo za nužne potrebe i maksimalno sat vremena dnevno za razonodu. Preventivno koristite umjetne suze te provedite što više vremena na svježem zraku. Kao i na cjelokupno zdravlje, prehrana ima važan učinak i na zdravlje očiju. Kao što smo ranije spomenuli, keratokonus nerijetko nastaje kao posljedica manjka antioksidansa. Upravo iz tog razloga, obogatite svoju prehranu namirnicama koje obiluju kvalitetnim nutrijentima.
Također, u svoju svakodnevnu rutinu uključite i Nutrof Total kapsule bogate vitaminima s antioksidativnim svojstvima, mineralima, luteinom, zeaksantinom, resveratrolom te omega-3 masnim kiselinama. Njegujte i pazite svoje oči, a one će vas nagraditi jasnim i bistrim pogledom na svijet.
Ako vas zanima više savjeta o očuvanju zdravlja očiju i vida, posjetite našu blog rubriku „Savjeti za zdrave oči“ i pronađite rješenje za svoj problem!