Kako izgleda detaljni pregled vida?
Iako se možda plašite liječničkih pregleda i na iste odlazite samo kada nemate izbora, strah vas ne bi smio spriječiti da brinete o svome zdravlju. Obično nemamo naviku zakazivati preventivne preglede, a često zaboravljamo da je upravo preventiva pola zdravlja. Usudili bismo se reći da je rijetko kome pregled vida na listi prioriteta. Oftalmologa posjećujemo jedino kada imamo konkretan problem s okom ili vidom.
Strah od bilo koje vrste pregleda ponajviše proizlazi iz neznanja. Kada ne znamo što nas očekuje iza zatvorenih vrata ambulanti, dolazi do neugodnog osjećaja i panike. Ipak, strah u ovom slučaju nije opravdan jer očni pregled uistinu ne boli.
Oftalmološki pregledi uglavnom se sastoje od gledanja u boje, svjetla, brojeve i slova. Nastavite čitati i saznajte kako izgleda detaljni očni pregled, što možete očekivati i na što se pripremiti.
Razgovor oftalmologa i pacijenta
Svaki pregled vida započinje razgovorom kako bi se liječnik temeljito upoznao sa simptomima i samim problemom pacijenta.
Oftalmolog će vas pitati o vašem zdravstvenom stanju općenito, o lijekovima koje koristite, alergijama te očnim bolestima u vašoj obitelji. Nemojte se iznenaditi ako vas upita i o poslu ili aktivnostima kojima se bavite. Nije riječ o njegovoj znatiželji, već životni stil i specifičnost posla imaju bitan utjecaj na ljudski vid. Sva pitanja su isključivo usmjeravajuće naravi kako bi oftalmolog znao na što obratiti posebnu pažnju.
Ako već nosite naočale za vid, obavezno ih ponesite na očni pregled baš kao i nalaze s prijašnjih kontrola.
Pregled vida: određivanje dioptrije
Sljedeći korak je provjera, odnosno pregled vida. Liječnik će vam staviti probne naočale za vid s ciljem utvrđivanja vidne oštrine. Sjest ćete na stolicu i čitati slova i brojeve na udaljenosti od 5 do 6 metara. Na ovaj se način određuje dioptrija, najprije na jednom, a zatim na drugom oku.
Oftalmolog će vam na probnim naočalama mijenjati stakla, stoga budite koncentrirani i pomno pratite kako biste razlučili u kojem trenutku najbolje vidite. Znat ćete da su stakla odgovarajuća onda kada se ne budete morali naprezati kako biste jasno vidjeli i pročitali slova s ekrana. Ovim se testom utvrđuje dalekovidnost, kratkovidnost i astigmatizam te određuje konačna dioptrija za naočale za vid.
Pregled očiju
Nakon utvrđivanja dioptrije, pacijent stavlja bradu u zdjelicu autorefraktometra, dok je čelo prislonjeno na gornji dio uređaja. Za vrijeme pregleda, oko se provjerava pod različitim jačinama svjetla i povećanjima kako bi se pomno vidjeli svi detalji.
Umjesto autorefraktometra, može se napraviti i takozvani ručni pregled vida pomoću biomikroskopa. Test na biomikroskopu pokazuje postojanje oštećenja u strukturi oka te stanje prednjih dijelova oka kao što su rožnica, šarenica i vjeđe.
Pregled očnog tlaka
Kada se završi površinski pregled oka, na redu je pregled očnog tlaka. Ova pretraga vrši se uz pomoć tonometrijskog testa. Tonometrijski test mjeri intraokularni tlak, tj. pritisak unutar vaših očiju. Test je primarno namijenjen za provjeru glaukoma – očne bolesti koja je čest uzrok sljepoće.
Postoje dvije vrste tonometrije: aplanacijska i beskontaktna tonometrija.
Tijekom aplanacije tonometar je pričvršćen za biomikroskop, a s obzirom na to da kod ove pretrage dolazi do kontakta uređaja s okom, oftalmolog će vam najprije ukapati anestetik. U trenutku kada kapi počnu djelovati, široko ćete otvoriti oči i zagledati se u svjetlo. Liječnik će nježno i gotovo neprimjetno dotaknuti oko aplanacijskim tonometrom. Unatoč dodirivanju površine oka, ovaj pregled neće boljeti.
Ipak, danas se puno više koristi beskontaktni tonometar koji ne iziskuje korištenje anestetika. Uređaj radi na principu ispuhivanja zraka prema oku te se na taj način mjeri otpor i određuju vrijednosti.
Procjena stanja leće
Po završetku provjere očnog tlaka, na redu je procjena stanja leće. Stanje leće i očne pozadine utvrđuje se širenjem zjenica. Iako zvuči pomalo zastrašujuće, u stvarnosti uopće nije. Za širenje zjenica ne koriste se nikakvi uređaji, već posebne kapi.
Cilj kapi je opustiti mišiće kako bi se zjenice raširile i omogućile oftalmologu da otkrije eventualne probleme u pozadini oka.
Zjenicama treba otprilike pola sata da se u potpunosti prošire, stoga će vas liječnik vjerojatno zamoliti da pričekate u čekaonici. Imajte na umu da će vam se zbog širenja zjenica blago zamutiti vid, a ovo stanje naziva se cikloplegija. Riječ je o privremenoj paralizi cilijarnog tijela čija je uloga fokusiranje leće na bliske udaljenosti. Zamućen vid obično traje otprilike dva do tri sata nakon pregleda, a u rijetkim slučajevima i do nekoliko dana.
Kada se zjenice prošire, liječnik će vas pozvati natrag u ambulantu nakon čega se nastavlja pregled vida. Kako bi se provjerilo stanje očne pozadine, ponovno ćete se smjestiti na autorefraktometar i gledati ravno ispred sebe. Ispred vašeg oka nalazit će se mala lupa pomoću koje će liječnik jasno vidjeti žutu pjegu, vidni živac, retinu i krvne žile. Liječnik će vam davati upute i navoditi vas u kojem smjeru da gledate kako bi se provjerilo cijelo oko.
Pozadinski očni segment omogućuje oftalmologu da procijeni stanje krvnih žila koje može ukazivati na probleme s krvnim tlakom ili dijabetesom.
Dok vam liječnik pregledava jedno oko, vrlo je bitno da i drugo oko držite aktivnim, odnosno otvorenim. Također, oftalmolog može još jednom zatražiti mjerenje dioptrije ako mu se to učini potrebnim.
Znakovi koji ukazuju da vam je potreban pregled vida
Detaljan očni pregled identificirat će i pratiti promjene unutar oka. Ključan je za rano dijagnosticiranje različitih bolesti i stanja te samu korekciju vida.
Ako uočite neki od sljedećih simptoma, čim prije zakažite pregled vida.
Pogoršan vid noću
Većina ljudi prvi znak promjene vida primjećuje noću, osobito tijekom vožnje što može biti vrlo opasno. Ako vam se svjetla prelijevaju, a znakovi izgledaju nečitko i zamućeno, vrlo vjerojatno vam trebaju naočale za vid.
Infekcije oka
Očni pregled ne znači samo određivanje dioptrije. Oftalmolozi mogu procijeniti zdravlje vaših očiju i kapaka. Iz tog razloga, ako ste imali kakvu infekciju oka, zakažite pregled vida unatoč tome što je infekcija prošla. Nerijetko se zna dogoditi da infekcije ostave posljedice i oštećenja na oku koja se pravovremenom reakcijom mogu sanirati.
Također, ako primijetite crvenilo, iscjedak i svrbež očiju koji traje dulje od tri dana, čim prije posjetite liječnika.
Česte glavobolje
Uzroci glavobolja i migrena mogu biti različiti, a upravo problemi s vidom jedan su od najčešćih razloga njihove pojave. Ako slabije vidite, a ne nosite naočale za vid, često ćete naprezati oči i škiljiti što uzrokuje napetost u mišićima i glavobolju.
Zakažite pregled vida kako bi vam se odredila dioptrija i eliminirali ozbiljniji zdravstveni problemi.
Plutajuće čestice, točkice i aure pred očima
Ako vam se pred očima pojavljuju točkice, aure i plutajuće čestice, postoji mogućnost odvajanja mrežnice što iziskuje hitnu liječničku intervenciju.
Povećana osjetljivost na svjetlo
Fotofobija, odnosno povećana osjetljivost na svjetlo, čest je pokazatelj infekcije oka, abrazije rožnice, pa čak i poremećaja središnjeg živčanog sustava.
Kako bi se utvrdio uzrok povećane osjetljivosti na svjetlost, prva stanica vam treba biti oftalmološka ambulanta.
Poteškoće s fokusiranjem
Veliki broj očnih problema manifestira se kroz poteškoće s fokusiranjem. Ako uočite zamagljenost prilikom fokusiranja na određeni predmet ili čitanja manjih slova, također biste se trebali obratiti liječniku. Pregled vida vjerojatno će utvrditi refrakcijsku pogrešku oka, stoga ćete trebati odgovarajuće naočale za vid.
Čak i ako nemate nijedan od navedenih simptoma, svakako savjetujemo da vid provjeravate barem jednom u dvije godina. Ako u obitelji postoje neka nasljedna stanja poput dijabetesa ili glaukoma, pregled vida biste trebali raditi i češće. Prevencija i pravovremena intervencija sačuvat će vid i zdravlje vaših očiju.
Za više savjeta o očuvanju zdravlja očiju, posjetite naš blog Savjeti za zdrave oči. Informirajte se i pronađite odgovore na sva vaša pitanja i nedoumice.