INTERVJU S DR. ADRIANOM LUKENDOM: SUHO OKO NAKON LASERSKE KOREKCIJE DIOPTRIJE I KOD NOSITELJA KONTAKTNIH LEĆA
Naočale daju najbolju zaštitu od vanjskih utjecaja i sušenja površine oka, no aktivan život i potreba za korekcijom dioptrije u svim uvjetima s punim vidnim poljem razlog su velike popularnosti kontaktnih leća i trajnih načina ispravljanja dioptrije poput laserskog skidanja dioptrije.
Laserska korekcija vida ili lasersko skidanje dioptrije jedna je od najčešćih oftalmoloških operacija. Slična je metodi ispravljanja dioptrije s kontaktnim lećama s tom razlikom da laser, umjesto kontaktne leće, oblikuje površinski dio oka i na taj način korigira dioptriju.
Pitali smo dr. sc. Adriana Lukendu, subspecijalista za prednji očni segment iz Očne poliklinike Opto centar o specifičnostima otkrivanja i liječenja suhog oka kod nositelja kontaktnih leća i kandidata za lasersko skidanje dioptrije.
MOJE OKO: Što je lasersko skidanje dioptrije i kada se preporučuje?
Dr. Adrian Lukenda: To je popularan naziv za lasersko ispravljanje kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma. Laserska kirurgija može se napraviti kod punoljetnih osoba mlađe i srednje dobi, dok se kod starijih osoba dioptrija trajno ispravlja zamjenom očne leće ili operacijom mrene. Preduvjet je stabilna dioptrija bez značajnih promjena tijekom jedne do dvije godine.
Glavni razlog zbog kojega se laserska korekcija vida ne izvodi kod osoba starijih od 50 godina je starosna dalekovidnost. Naime, nakon 50.-te godine očna leća gubi većinu svoje funkcije akomodacije na blizinu pa onda ima više smisla ukloniti je i na njeno mjesto postaviti umjetnu leću. Ovi zahvati danas spadaju među najčešće i najuspješnije zahvate u medicini.
MOJE OKO: Kada se i kome mogu preporučiti kontaktne leće?
Dr. Adrian Lukenda: Kontaktne leće su, uz naočale, glavni način korekcije dioptrije u dječjoj i adolescentskoj dobi, a mogu se nositi i u starijoj dobi. Postoje brojne vrste kontaktnih leća, od godišnjih polutvrdih do jednokratnih mekanih. Većina djece starije od 8 godina može naučiti sama, uz podršku i nadzor roditelja, staviti i skinuti kontaktne leće. Vrlo je važan kvalitetan pregled i edukacija o njihovom pravilnom stavljanju i održavanju kako bi se leće bez problema mogle nositi dugi niz godina.
MOJE OKO: Zašto je prije laserske refrakcijske kirurgije važna temeljita dijagnostika stanja suznog filma i površine oka?
Dr. Adrian Lukenda: Suho oko je jedna od najčešćih komplikacija neposredno nakon laserske kirurgije oka. Simptomi u većini slučajeva prestaju nakon jednog do dva mjeseca, no kod nekih pacijenata mogu trajati i duže od godinu dana. Suho oko je češće nakon LASIK postupaka zbog izrade posebnog preklopca unutar rožnice što se ne izvodi kod površinskih PRK postupaka laserske kirurgije.
Na pregledu prije zahvata važno je otkriti znakove suhog oka na površini oka, kao i promjene na rubu vjeđa, te ga liječiti čak i u graničnim slučajevima. Osim kod osoba koje imaju simptome i znakove suhog oka prije laserskih operacija, rizik od nastanka ovog sindroma povećan je i kod nositelja kontaktnih leća, kod pripadnica ženskog spola te kod velikih dioptrija. Ovi faktori vrlo su važni u konačnoj odluci je li netko kandidat za laserski zahvat i koja je metoda za njega najbolja.
MOJE OKO: Što pacijent može sam napraviti prije i neposredno nakon laserske korekcije vida te što doprinosi oporavku?
Dr. Adrian Lukenda: Za dobar i brz oporavak vrlo je važna suradnja pacijenta prije, tijekom i nakon zahvata. Ako suzni film i nalaz vjeđa nije idealan, prije zahvata u prvom redu preporučujem upotrebu kapi i gelova koji vlaže oko (primjer Thealoz Duo kapi i gel) te higijenu i masažu vjeđa uz pomoć toplih obloga i posebnih maramica (primjer Blephaclean krpice).
Nakon zahvata je važno, uz protuupalne i antibiotske kapi, vlažiti oko tijekom prvih tjedana i mjeseci. Svim pacijentima u istom razdoblju preporučujem i uzimanje omega3 masnih kiselina kao dodatka prehrani.
MOJE OKO: Na što treba obratiti pažnju kod odabira umjetnih suza nakon zahvata?
Dr. Adrian Lukenda: Dok se površina oka i suzni film u potpunosti ne stabliziraju i oporave nakon zahvata, vrlo je važno koristiti umjetne suze koje su što sličnije našim prirodnim suzama. Naime, u tom periodu bitno je kapati kapi koje štite i pomažu u obnavljanju površine rožnice. Važno je i da kapi ne sadrže konzervans koji može usporiti oporavak i utjecati na nastanak suhog oka.
MOJE OKO: Jesu li suzni film, zdrave vjeđe i površina oka važni i za nositelje kontaktnih leća?
Dr. Adrian Lukenda: Simptomi suhog oka, poput osjećaja suhoće, stranog tijela, napora pri gledanju i zamućenja vida, među najvažnijim su razlozima za odustajanje od nošenja kontaktnih leća. Rizik od simptoma suhog oka nekoliko puta je veći kod nositelja kontaktnih leća u odnosu na osobe koje ih ne nose. Zbog toga se na prvom pregledu te na kontrolnim pregledima uvijek provjerava stanje suznog filma, površine očiju te posebno mogući problemi s vlaženjem i naslagama na površini leća.
MOJE OKO: Postoje li razlike u simptomima i znakovima suhog oka kod nositelja tvrdih plinopropusnih i mekanih kontaktnih leća?
Dr. Adrian Lukenda: Definitivno. Iako je razdoblje privikavanja na mekane leće neusporedivo kraće i lakše u odnosu na ono kod tvrdih plinopropusih leća, osobe sa suhim okom bolje podnose tvrde plinopropusne leće. Pretpostavlja se da je razlog tome povećano upijanje suznog filma kod klasičnih hidrogelnih leća ili smanjena elastičnost kod mekanih leća s visokom propusnošću kisika.
Jednako tako, oftalmolog može prepoznati različita karakteristična bojanja rožnice na mjestima iritacije za krute ili mekane kontaktne leće. Ova bojanja su značajno manja kod mekanih leća, no upravo zbog toga nositelji trebaju biti jako oprezni – mekane leće ne liječe suhoću, ali ublažavaju znakove i simptome oštećenja površine oka pa ih neki pacijenti zbog toga nose i duže nego što bi smjeli. Na taj način povećavaju rizik od nastanka ozbiljnih komplikacija oka.
Zbog toga bih preporučio svim nositeljima kontaktnih leća, posebno mekanih, neka leće više ne nose ako i nakon skidanja leća imaju osjećaj grebanja, boli i crvenila te u tom slučaju čim prije posjete oftalmologa! Pritom slobodno mogu koristiti kapi i gelove za vlaženje oka kako bi ublažili stanje.
MOJE OKO: Kakva je situacija sa suhim okom kod keratokonusa i sličnih bolesti kod kojih je rožnica vrlo nepravilna?
Dr. Adrian Lukenda: Pacijenti s nepravilnim rožnicama najčešće trebaju tvrde plinopropusne leće kako bi ostvarili maksimalnu vidnu oštrinu i kvalitetu vida. Zbog veće zakrivljenosti površine oka i slabijeg prijanjanja suza za površinu oka uslijed manje proizvodnje mucina znakovi i simptomi suhog oka prisutni su kod većine pacijenata s keratokonusom i sličnim bolestima rožnice.
Kako nošenje kontaktnih leća može pogoršati suhoću očiju, važno je redovito kontrolirati stanje površine rožnice. Zanimljivo, posebne kontaktne leće velikog promjera, takozvane skleralne kontaktne leće, mogu se koristiti za liječenje i ublažavanje suhog oka kod uznapredovalih oblika keratokonusa i težih slučajeva suhoće očiju.
MOJE OKO: Kada se treba javiti na očni pregled?
Dr. Adrian Lukenda: Ako su simptomi suhog oka rijetki i blagi, pacijenti si mogu sami pomoći povremenim vlaženjem oka uz pomoć umjetnih suza. Ukoliko simptomi suhoće i fluktuirajućeg vida traju duže vrijeme, važno je doći na pregled kako bi se utvrdilo radi li se o suhoći uzrokovanoj nedostatkom vodene komponente suza ili suhoći uzrokovanoj slabijom kvalitetom masne komponente suza uslijed slabe funkcije žlijezda koje se nalaze u rubu vjeđa.
Odnedavno nam u dijagnostici pomažu i posebni aparati, takozvani interferometri i Meibografi, kojima objektivno možemo utvrditi stanje lipidnog sloja suza i Meibomovih žlijezda u vjeđama. Važno je napomenuti kako je prekomjerno suzenje čest simptom suhog oka uzrokovanog slabom kvalitetom suza – suzna žlijezda pokušava većom količinom suza nadoknaditi njihovu lošu kvalitetu.
MOJE OKO: Jesu li u liječenju suhog oka dovoljne samo umjetne suze? Što preporučujete svojim pacijentima?
Dr. Adrian Lukenda: Umjetne suze i gelovi koje koristimo za vlaženje površine oka i oporavak suznog filma često nisu dovoljni. Na sreću, ima još načina liječenja suhog oka koji nemaju značajnije nuspojave.
Tako u slučajevima kronične upale i slabe funkcije Meibomovih žlijezda u rubu vjeđa pacijentima dajem upute za tople obloge i masažu ruba vjeđa. Pritom su vrlo korisne i sterilne krpice za higijenu i čišćenje vjeđa (primjer Blephaclean krpice). Ove krpice u svojem sastavu mogu imati i ekstrakt ulja čajevca (primjer Blephademodex krpice) s učinkom protiv grinja, nametnika koji pogoršavaju nalaz na vjeđama i suhoću oka.
Za funkciju Meibomovih žlijezda korisne su i kapsule s većim dozama omege-3 masnih kiselina. U slučajevima jače upale ruba vjeđa mogu se propisati i antibiotske kapi.
MOJE OKO: Što ako navedeni postupci nisu dovoljni? Ima li još načina liječenja suhog oka?
Dr. Adrian Lukenda: Danas na raspolaganju imamo veliki broj postupaka i lijekova za suho oko. Različite protuupalne kapi mogu se koristiti samo uz nadzor oftalmologa. To su u prvom redu kortikosteroidne kapi (poput Softacort kapi) koje se koriste kroz kraće razdoblje te imunosuprimirajuće kapi s ciklosporinom koje se kapaju više mjeseci.
Kapi napravljene iz vlastite krvi, takozvani autologni serum, mogu pomoći u ozbiljnijim slučajevima. Odvodni kanalići za suze mogu se privremeno ili trajno zatvoriti kako bi se povećala količina suza na površini oka. Ranije spomenute skleralne kontaktne leće djeluju kao vlažne kupke te mogu ukloniti simptome suhog oka kod dijela pacijenata.
Ohrabruju i rezultati novih postupaka koje primjenjujemo odnedavno, poput liječenja intenzivnim svjetlosnim impulsima. Ovi tretmani, poznatiji pod kraticom IPL od engleskog intense pulsed light, dokazano poboljšavaju funkciju Meibomovih žlijezda i smanjuju simptome suhog oka.