Intervju s prof. dr. sc. Kajom Bućanom: Nova istraživanja rizičnih čimbenika za razvoj senilne makularne degeneracije

MOJE OKO: Koji su rezultati multicentričnog istraživanja rizičnih čimbenika za razvoj SMD provedenog u osam oftalmoloških centara u Republici Hrvatskoj?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Senilna makularna degeneracija je vodeći uzrok sljepoće u osoba starijih od 50 godina te je globalna procjena da će do 2040. godine 288 milijuna ljudi imati navedenu dijagnozu. Stoga je cilj našeg multicentričnog istraživanja bio utvrditi značaj rizičnih čimbenika i razumjeti njihovu međusobnu povezanost i utjecaj na razvoj i progresiju senilne makularne degeneracije.

Iako su sami mehanizmi nastanka bolesti još uvijek nedovoljno razjašnjeni, smatramo da na dokazane čimbenike rizika možemo utjecati svojim stilom i načinom života što je bitno za prevenciju bolesti, ali i za zaustavljanje napredovanja bolesti kod bolesnika s već potvrđenom dijagnozom.

U mnogim dosadašnjim istraživanjima spominju se različiti čimbenici rizika te je cilj ove studije također bio potvrditi ili isključiti iste, njihovu međusobnu interakciju i analizirati rezultate istraživanja u odnosu na dosad objavljene. Konačni rezultat našeg multicentričnog istraživanja je potvrda dvanaest (12) rizičnih čimbenika koji vode razvoju senilne makularne degeneracije. 

MOJE OKO: Koji su ispitivani rizični čimbenici za razvoj SMD i na koji način?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Ispitanici su bili stariji od 50 godina i na pozadini-fundusu oka nisu imali vidljivih znakova SMD. Rizični čimbenici koji vode razvoju senilne makularne degeneracije podijeljeni su u četiri kategorije u STARS upitniku (Simplified Théa AMD Risk Assesment Scale – Jednostavna procjena čimbenika rizika za SMD), kojeg su zajedno ispunjavali ispitanik i medicinsko osoblje. STARS upitnik je validirani upitnik korišten u Italiji, Španjolskoj, Alžiru i Francuskoj, a njihovi rezultati kao i naši su objavljeni u renomiranim medicinskim časopisima.

U prvoj kategoriji su demografski podaci koji uključuju spol, dob i etničku pripadnost na koje ne možemo utjecati.

Druga kategorija obuhvaćala je povijest bolesti kako u obitelji tako i kod samog ispitanika, a uključivala je anamnezu senilne makularne degeneracije u obitelji te životne navike (pušenje), povijest hiperkolesterolemije, arterijske hipertenzije i ateroskleroze kao i preboljeli infarkt srca te parametar indeksa tjelesne mase.

Treća kategorija bili su očni rizični čimbenici (boja šarenice, operacija mrene i refrakcijske anomalije). Svim rizičnim čimbenicima dodijeljen je broj bodova i na osnovu zbroja bodova ispitanici su podijeljeni u tri skupine: niskog, srednjeg i visokog rizika za razvoj SMD.

MOJE OKO: Ateroskleroza se navodi kao rizični čimbenik za razvoj SMD? 

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Ateroskleroza je glavni rizični čimbenik razvoja senilne makularne degeneracije. Naime, navedeni rizični čimbenici u STARS upitniku kao što su pušenje, povišeni indeks tjelesne mase i hiperkolesterolemija vode razvoju aterosklerotskih promjena. Nastale aterosklerotske promjene uzrokuju povišeni krvni tlak koji je također jedan od rizičnih čimbenika te se ulazi u jedan začarani krug patofiziologije senilne makularne degeneracije. Kod mnogih bolesnika upravo se visoki indeks tjelesne mase, hiperkolesterolemija, arterijska hipertenzija te ateroskleroza pojavljuju zajedno kao dio metaboličkog sindroma koji vodi razvoju bolesti.

MOJE OKO: Postoji li poveznica pušenja s razvojem SMD? 

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Mnoge studije su pokazale da pušači imaju veći rizik nastanka SMD u odnosu na ne-pušače. Provedena su i istraživanja koja su pokazala da godine pušenja kao i broj cigareta po danu imaju utjecaj na razvoj same bolesti. Prema procjenama potrebno je 20 godina otklona od pušenja da se izjednači rizik nastanka SMD kod bivših pušača i ne-pušača. 

EUREYE studija je upravo istraživanje o upotrebi duhanskih proizvoda kao rizičnom čimbeniku senilne makularne degeneracije. Rezultati tog istraživanja su dvojaki: a) trenutni pušači imaju veći rizik nastanka vlažne/neovaskularne forme SMD koja prijeti teškom gubitku centralnog vida i b) bolesnici kojima su zahvaćena oba oka koristili su više duhanske proizvode u odnosu na bolesnike kojima je zahvaćeno jedno oko.

Javnosti je poznato da je pušenje rizični čimbenik nastanka mnogih bolesti, iako se možda ono najviše povezuje s bolestima srca i krvnih žila te tumorima. Bitno je znati da može doprinositi i nastanku očnih bolesti. Cilj EUREYE studije pa i ovog našeg istraživanja je podignuti svijest o pušenju kao i o drugim rizičnim čimbenicima te samim time potaknuti ljude na zdravi život.

MOJE OKO: Može li se govoriti o pseudofakiji kao rizičnom čimbeniku za razvoj SMD?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Pseudofakiju (stanje oka s ugrađenom umjetnom lećom nakon operacije zamućene humane leće ili mrene) je jako teško definirati kao rizični čimbenik. U određenim publiciranim istraživanjima operacija mrene navodi se kao rizični čimbenik razvoja SMD.

Međutim, naše istraživanje je pokazalo da ispitanici s operiranom mrenom (koji imaju veći rizik nastanka bolesti), su starije dobi i imali su češće infarkt srca. Upravo zbog ovakvog dobivenog rezultata sama operacija mrene se ne može razmatrati kao samostalni čimbenik rizika razvoja SMD, nego u ovisnosti o nazočnosti navedenih drugih rizičnih čimbenika.

Znatan broj publiciranih radova ukazuje na progresiju SMD u bolesnika s intraoperacijskim komplikacijama kod operacije mrene (npr. puknuće stražnje kapsule i destabilizacija staklovine).

MOJE OKO: Kako je povezan status vitamina D i SMD?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Nedostatak vitamina D vodi razvoju mnogih akutnih i kroničnih stanja, pa i potencijalno razvoju SMD. Ovo je jedno od novijih istraživačkih polja čiji dosadašnji rezultati su kontroverzni.

S jedne strane postoje studije koje su pokazale da niska razina vitamina D u serumu ispitanika može biti povezana s kasnim stadijem tj. vlažnom formom SMD, dok su sa suprotne strane studije koje nisu našle poveznicu između razine vitamina D i razvoja bilo ranog ili kasnog stadija SMD.

Zanemariv je broj intervencijskih studija (ponovno s oprečnim rezultatima) koje istražuju efekt vitamina D kao suplementa u prevenciji nastanka ranog stadija bolesti kao i progresije postojeće bolesti. Međutim, dobro je poznato da vitamin D kontrolira oksidacijski stres, razvoj upale i novostvorenih („divljih“) krvnih žila te se preporuča svima da putem zdrave prehrane i boravka na suncu podignu vlastite razinu vitamina D. 

MOJE OKO: Resveratrol i SMD? 

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Resveratrol, ili popularno eliksir mladosti, je antioksidans koji pomaže zaštititi naše tijelo od djelovanja slobodnih radikala. Većinom se dobiva iz crvenog grožđa i vina, a i otkriven je tijekom istraživanja o utjecaju mediteranske prehrane na zdravlje organizma. Oksidacijski stres mehanizam je nastanka mnogih bolesti posebno kardiovaskularnih, malignih pa sve do očnih bolesti. Većina istraživanja ističe da bi resveratrol - citiram: „ mogao biti dobar kandidat za prevenciju očnih bolesti i može pružiti novu strategiju za poboljšanje učinkovitosti terapije koja se trenutno koristi“. 

Nema istraživanja koje direktno povezuje dobrobit uzimanja resveratrola i razvoja SMD, međutim s obzirom na ulogu koju slobodni radikali imaju u nastanku SMD, resveratrol kao antioksidans se može razmotriti kao potencijalni suplement.

MOJE OKO: SMD kod muškaraca – može li muški spol biti rizični čimbenik za SMD?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Muški spol kao rizični čimbenik razvoja senilne makularne degeneracije mora se promatrati u prisutnosti drugih rizičnih čimbenika. Naše istraživanje je potvrdilo snažnu povezanost između muškog spola i uporabe duhanskih proizvoda u nastanku SMD.

MOJE OKO: Visoki indeks tjelesne mase, arterijska hipertenzija, hiperkolesterolemija i ateroskleroza se pojavljuju zajedno kao rizični čimbenici za SMD. Što je moguće učiniti?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Ovi navedeni rizični čimbenici često se navode kao dio metaboličkog sindroma. Ono što možemo učiniti je jednostavno za reći, a mnogo teže za sprovesti: promjena načina života. Redovita tjelesna aktivnost, normaliziranje tjelesne mase, zdrava prehrana, unošenje suplementa u hranu po potrebi, kontrola krvnog tlaka te redoviti posjeti liječniku obiteljske medicine.

MOJE OKO: Koje su Vaše preporuke za nacionalne protokole/programe koji bi omogućili redovito praćenje, edukaciju i prevenciju rizičnih čimbenika?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Bolesnici su u zdravstvenom sustavu najviše povezani sa svojim obiteljskim liječnicima. Stoga smatram da je kod njih važno dignuti svijest o SMD. Kao jedna od preporuka je STARS upitnik u ordinacijama obiteljske medicine. Na temelju upitnika liječnik će procijeniti rizik nastanka SMD te uputiti bolesnika na oftalmološki pregled. Oftalmolozi će potom dodatno upozoriti na čimbenike rizika te važnost uzimanja suplemenata i/ili promjena načina života.

Također bolesnicima se može dati i Amslerov test samokontrole za SMD (iscrtana mrežica na papiru) za kućnu uporabu. Ispitanici koji imaju visoki rizik razvoja SMD te bolesnici s potvrđenom dijagnozom bolesti podliježu redovitim kontrolnim pregledima oftalmologa.

S obzirom da je SMD vodeći uzrok sljepoće starije populacije te treći globalni uzrok sljepoće u svijetu promocija zdravog načina života trebala bi se na razne načine isticati u medijima i svim oblicima komuniciranja naglašavati važnost preventivnih pregleda (ljekarne, zdravstvene ordinacije, javne mreže….).

MOJE OKO: Kako promovirati informacije o dobrobitima suplemenata za pacijenta koje preporuča AREDS 2 studija?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Kao što sam već naveo, u sklopu nacionalnih protokola/programa koji bi omogućili redovito praćenje, edukaciju i prevenciju rizičnih čimbenika je bitna i promocija informacija o dobrobiti suplemenata koje preporuča AREDS 2 studija. 

AREDS 2 studija je istraživanje o dobrobitima uzimanja različitih suplemenata (vitamin C i E, bakar, cink, beta-karoten, zeaksantin, lutein) koji pomažu u usporavanju progresije suhe forme senilne makularne degeneracije. Promocija putem medija ili različitih letaka u ljekarnama i raznim zdravstvenim ustanovama, ordinacijama liječnika obiteljske medicine, ali i drugima je od iznimne važnosti. 

MOJE OKO: Koje su Vaše preporuke pacijentu sa SMD – kako mijenjati životne navike?

Prof. dr. sc. Kajo Bućan: Iz vlastitog iskustva znam da je jako teško promijeniti životne navike. Međutim, svakodnevni rad s bolesnicima kojima je ozbiljno narušen vid upravo zbog ove bolesti me dodatno osvijestio o važnosti zdravih životnih navika.

Suočavanje s gubitkom vida teško se može opisati riječima i prenijeti čitatelju. Sve one svakodnevne stvari i radnje iznenada postanu ogroman izazov i poteškoća bolesnicima sa SMD uz izrazito izražen i psihološki aspekt prihvaćanja takvog stanja.

Bolesnici sa SMD se najčešće žale upravo na nemogućnost obavljanja onih najobičnijih svakodnevnih radnji kao što je osnovna osobna higijena, vožnja automobila, gledanje televizora ili čitanje novina. Upravo da bi se spriječila daljnja progresija bolesti i gubitak centralnog vida važno je promijeniti životne navike. Promjenom životnih navika činimo dobrobit cijelom našem organizmu. 

Podizanje nacionalne svijesti o velikom broju bolesnika sa SMD i poteškoćama kojima su susreću u svakodnevnom životu ima bitnu ulogu u prevenciji nastanka i progresije same bolesti.