Makularna degeneracija: prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance odgovara
20. 12. 2022

Senilna makularna degeneracija: prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance odgovara na česta pitanja pacijenata

Profesorica Tea Čaljkušić Mance* odgovorila nam je na česta pitanja o bolesti senilna makularna degeneracija (SMD), koja joj postavljaju pacijenti u ordinaciji za stražnji segment oka.


* Prof. prim. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance, dr. med., specijalist oftalmolog, uži specijalist iz područja stražnjeg segmenta oka, Predstojnica Klinike za oftalmologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, KBC Rijeka.


senilna makularna degeneracija i prof. prim. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance
Prof. prim. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance, dr. med., specijalist oftalmolog, uži specijalist iz područja stražnjeg segmenta oka.

MOJE OKO: Što je senilna makularna degeneracija?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Senilna makularna degeneracija (SMD) je kompleksna multifaktorijalna progresivna degenerativna bolest centralnog dijela mrežnice oka - macule lutee ili žute pjege.

Žuta pjega odgovorna je za centralni, najoštriji i najjasniji dio vidnog polja. SMD često prati proces starenja oka i vodeći je uzrok nepovratnog gubitka vida kod ljudi starijih od 55 godina u razvijenim zemljama. 8.7 % svjetske populacije boluje od nekog oblika SMD. 2020. godine bilo ih je oko 196 miliona, a projekcije predviđaju porast na 288 miliona do 2040. godine.

Gubitak vida kod SMD ne podrazumijeva kompletnu sljepoću već djelomično oštećenje ili gubitak centralnog vida što otežava prepoznavanje lica, čitanje, pisanje, vožnju automobila, rad na PC-u i većinu aktivnosti koje čine život suvremenog čovjeka te uzrokuje značajan javnozdravstveni problem iako periferni vid ostaje očuvan. Bolest je usko vezana uz proces starenja, ali se ne radi samo o promjenama starenja oka.

MOJE OKO: Kako posumnjati na SMD? Kada i kome se obratiti za pregled kod sumnje na SMD?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Na SMD treba posumnjati pri iskrivljenju i zamagljenju ili zatamnjenju centralnog dijela vidnog polja. Također neke osobe uočavaju da im nedostaju pojedina slova ili ne mogu pratiti red pri čitanju. Kod najtežih oblika osoba vidi potpuno tamnu mrlju u centralnom dijelu slike.

Pri pojavi takvih simptoma za pregled se treba obratiti specijalistu oftalmologu, odnosno užem specijalistu iz područja stražnjeg segmenta oka - retinologu.

MOJE OKO: Je li rizični čimbenik postojanje SMD u obitelji?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Pozitivna obiteljska anamneza rizični je čimbenik za SMD. Genetski čimbenici imaju ulogu u preko 70% slučajeva SMD. Ako imate roditelja, brata ili sestru koja boluje od SMD i vi imate 50% rizik da je dobijete.

MOJE OKO: Koji su ostali rizični čimbenici za SMD? Postoje određene genske mutacije koje se povezuju s bolešću?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Genetski čimbenici imaju ulogu u preko 70% slučajeva. SMD je kompleksni genetski poremećaj zbog višestrukih genskih varijanti koje povećavaju rizik nastanka bolesti. 

U ranijim istraživanjima nekoliko je gena dovedeno u vezu sa SMD, a u istraživanjima od 2005. do danas identificirano je 30 genskih lokusa povezanih s aktivacijom sustava komplementa, metabolizmom lipida, oksidativnim stresom i angiogenezom. 

Najveći pojedinačni utjecaj imaju geni za komplement faktor H za koji je u 4 neovisna istraživanja utvrđena povezanost gena s nastankom SMD. 

MOJE OKO: Jesu li većem riziku izloženi stariji od 60 godina?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Težina bolesti raste s godinama. U usporedbi s ljudima od 55-69 godina kod ljudi sa 70 i više godina 6 puta češći je kasniji teški stadij, a kod ljudi s 80 i više godina 25 puta češći.

MOJE OKO: Javlja li se SMD nešto češće u žena?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: U istraživanjima je pokazano da SMD više zahvaća žene nego muškarce, točnije oko 2/3 osoba sa SMD su žene, a oko 1/3 muškarci. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da žene u prosjeku žive duže od muškaraca.

MOJE OKO: Povećavaju li rizik od pojave SMD pušenje, pretilost, izloženost UV zračenju bez zaštite, nekontrolirana arterijska hipertenzija i visoki kolesterol?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Pušenje je odgovorno za oko 29% slučajeva SMD. Također se kao čimbenici rizika pojavljuju izloženost UV zračenju bez zaštite, pretilost i hipertenzija, hiperkolesterolemija, pripadnost bijeloj rasi, svijetle, nepigmentirane ili slabo pigmentirane šarenice, prehrana siromašna omega-3 masnim kiselinama te prethodna operacija katarakte.

MOJE OKO: Koji su oblici senilne makularne degeneracije?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Klinički se SMD može podijeliti na "suhu" i "vlažnu" formu.

 "Suha" (atrofična, neeksudativna) SMD je uobičajena forma, predstavlja 85% slučajeva, izražava se različitim stupnjevima atrofije u makularnom području, uglavnom napreduje sporo, ali s velikom varijabilnošću; kod nekih pacijenata teži poremećaji vida razviju se u roku 5-10 godina.

"Vlažna" (eksudativna,neovaskularna) SMD je agresivniji tip. Iako je pojavnost 15%, odgovorna je za 90% značajnog gubitka vida u SMD; progresivnija je, pa se teži poremećaji vida javljaju u roku 3 godine.

Ne može se sa sigurnošću predvidjeti da li će i kada suha forma prijeći u vlažnu.

Ključne promjene u SMD odvijaju se na nivou retinalnog pigmentnog epitela (RPE) i fotoreceptora. RPE je jednostruki sloj heksagonalnih stanica koje su pričvršćene uz sloj fotoreceptora. Funkcije RPE su održavanje fotoreceptora, apsorpcija zalutalog svjetla, formiranje vanjske krvno-retinalne barijere te fagocitoza i regeneracija vidnog pigmenta.

Kod suhe SMD deficit kisika i nutrijenata oštećuje fotoreceptore, a starenjem RPE stanice gube sposobnost fagocitoze tih molekula. Nakuplja se višak metabolizma fotoreceptora-debris i hijalini materijal (druze). Dolazi do degeneracije membrane i stanice RPE te posljedične atrofije i oštećenja centralnog vida.

Kod vlažne SMD: Uslijed nedostatka kisika u makularnom području (zagušenost otpadnim materijalom) fotoreceptori i pigmentni epitel šalju signal do koriokapilarisa za proizvodnju novih krvnih žila. Novostvorene krvne žile (neovaskularizacije) izrastaju iz koriokapilarisa iza makule što dovodi do sloma Bruchove membrane. Novostvorene krvne žile fragilne su i pucaju te krv i tekućina izlaze u okolni prostor. U terminalnoj fazi stvara se ožiljak u makuli te dolazi do ozbiljnog oštećenja vida.

MOJE OKO: Kako liječiti SMD?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Ne postoji lijek kojim se SMD može potpuno izliječiti, međutim može se usporiti proces i spriječiti pojavu težih oblika bolesti.

Za suhu formu ne postoji registrirani lijek, već se savjetuje promjena životnih navika: prestanak pušenja, zaštita od UV zračenja, promjena prehrambenih navika, konzumacija zelenog, crvenog i žutog voća i povrća, povećan unos omega-3 masnih kiselina te uzimanje određenih kombinacija dodataka prehrani i povećanje fizičke aktivnosti - vježbanje.

Za vlažnu formu danas je „zlatni standard“ anti - VEGF terapija koja se daje putem intravitrealnih injekcija jedanput mjesečno ili po procjeni nadležnog specijalista oftalmologa. To su preparati koji blokiraju vaskularni endotelijalni faktor rasta i sprečavaju nastanak neovaskularizacija. 

Potrebno je napomenuti da učestalost davanja injekcija traži veliku suradljivost pacijenta, a od zdravstvenog sustava veću financijsko-kadrovsku mobilizaciju.

MOJE OKO: Mogu li se kombinirati anti VGF lijekovi i dodaci prehrani?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: Kombinacija anti - VEGF lijekova i dodataka prehrani je moguća i poželjna. Posebno dobar sinergistički učinak ima kombinacija anti - VEGF pripravaka s uzimanjem omega-3 masnih kiselina.

MOJE OKO: Koji je preporučeni sastav dodataka prehrani? Postoje li studije na koje se oslanjaju današnje preporuke za formulaciju dodataka prehrani?

Prof. dr. sc. Tea Čaljkušić Mance: U tijeku traganja za idealnom kombinacijom iskristalizirale su se prvo tzv. AREDS1 formulacija, a zatim poboljšana AREDS2 koja je i danas u primjeni.

AREDS1 formulacija proizašla iz AREDS1 kliničke studije na velikom broju ispitanika zaključuje da korištenje visokih doza multivitamina i antioksidansa smanjuje rizik progresije SMD kod ispitanika sa visokorizičnim profilom. AREDS1 formula uključuje 500 mg vitamina C, 400 IU vitamina E, 15 mg beta karotena, 80 mg cinka i 2 mg bakra (u obliku bakarnog oksida).

AREDS2 formulacija proizašla iz AREDS2 kliničke studije na velikom broju ispitanika učinila je slijedeće pomake: zaključeno je da je beta karoten kod predisponiranih pojedinaca dovodio do povećane incidencije razvoja karcinoma pluća te je zamijenjen luteinom i zeaksantinom.

Lutein, zeaksantin i beta-karoten su skupina nutrijenata poznata kao karotenoidi. Sam beta-karoten ne nalazi se u oku, no potreban je za sintezu vitamina A koji u oku transformira svjetlosnu u električnu energiju i na taj način omogućuje vid. Lutein i zaeksantin se nalaze u retini i leći gdje imaju antioksidativnu ulogu, apsorbiraju štetna zračenja u plavom i ultraljubičastom dijelu spektra. Također je pokazano da je primjena omega-3 nezasićenih masnih kiselina povezana s manjim rizikom od razvoja uznapredovale senilne makularne degeneracije.

AREDS2 formula uključuje 500 mg vitamina C, 400 IU vitamina E, 10 mg luteina, 2 mg zeaksantina, 80 mg cinka i 2 mg bakra (u obliku bakarnog oksida). Primjer preparata dostupnog na našem tržištu koji odgovara AREDS2 formulaciji su Nutrof Total kapsule.

Povratak na vrh